Duboko ispod stjenovitih padina Ilininog brda, u špilji Crno jezero, arheološki tim predvođen stručnjacima Dubrovačkih muzeja ovih je dana naišao na otkrića koja imaju potencijal preoblikovati naše razumijevanje duhovnog i kulturnog nasljeđa juga Hrvatske. Ova prirodna podzemna komora, koja se na prvi pogled doima kao tek još jedno speleološko čudo Dinarida, čuva tisućljetne slojeve povijesti koji svjedoče o ljudskoj prisutnosti, vjerovanju i prilagodbi prostoru kroz gotovo četiri tisuće godina.

Iako sama špilja dubinom i složenošću već nameće poštovanje, ono što se otkriva unutar nje još je fascinantnije – pažljivo položene ljudske lubanje, fragmenti posuda oblikovanih ljudskom rukom, uklesani tragovi prošlosti koji nadilaze utilitarnu upotrebu prostora. Ovi predmeti, iako naizgled skromni, nose snažan simbolički naboj, sugerirajući da Crno jezero nije bilo samo sklonište, već mjesto od posebnog značenja – gotovo sigurno svetište – koje je stoljećima zadržavalo svoju važnost u kolektivnoj svijesti različitih zajednica.

Interpretacija nalaza ukazuje na kontinuiranu upotrebu špilje u različitim razdobljima, od brončanog doba preko željeznog doba do kasne antike. Umjesto puke akumulacije predmeta, svaki sloj priča vlastitu priču – o promjenama u pogrebnim običajima, o kulturnim kontaktima sa širim mediteranskim prostorom, pa čak i o ritualnim praksama koje su uključivale darivanje keramičkih predmeta i votivnih simbola. Jedan od najupečatljivijih nalaza, fragment glave grčkog božanstva, svjedoči o protoku ideja i vjerovanja između lokalnih ilirskih plemena i helenskog svijeta, ostavljajući otvoreno pitanje je li ovaj prostor služio i kao dodirna točka dvaju kulturnih svjetova.

Arheološki slojevi špilje Crno jezero

Metodološki, istraživanje se ističe interdisciplinarnim pristupom – uz arheologe i konzervatore, uključeni su speleolozi, geoarheolozi i bioarheolozi koji kombiniraju tradicionalno stratigrafsko iskopavanje s naprednim analizama poput radiokarbonskog datiranja, geokemijske obrade sedimenta i pripreme uzoraka za DNA analizu ljudskih ostataka. Svaki iskopani kvadrat, iako ograničen veličinom, pruža bogatstvo podataka o prehrani, okolišu, društvenim odnosima i duhovnim praksama ljudi koji su ovdje boravili – bilo privremeno, u trenucima nesigurnosti, bilo redovito, u sklopu rituala i obreda.

Ono što Crno jezero čini posebno vrijednim nije samo njegova starost ili slojevitost, već osjećaj kontinuiteta prostora: isti kameni prag koji je jednom bio mjesto molitve ili pogreba, danas ponovno privlači ljude znanjem i znatiželjom. Upravo zbog toga, istraživački tim već razmatra mogućnost šire prezentacije lokaliteta – ne samo znanstvenoj zajednici, već i lokalnoj publici, učenicima, putnicima, znatiželjnicima – kroz izložbene sadržaje, edukativne radionice i potencijalno stvaranje malog interpretacijskog centra u blizini.

TRAGOVI PRAPOVIJESNOG STANIŠTA I NEKROPOLE U ŠPILJI CRNO JEZERO NA POLUOTOKU PELJEŠCU.pdf

autor:Domagoj Perkić

U vremenu kada se svakodnevno suočavamo s gubitkom dublje povezanosti s prostorom i identitetom, Crno jezero nam se otkriva kao mjesto koje ne samo da vraća pogled unatrag, već i poziva na promišljanje o tome kako živimo danas – i na koji način možemo graditi budućnost utemeljenu na poštovanju slojeva koji su nas oblikovali. U tom smislu, otkrića iz ove gotovo zaboravljene špilje, postaju više od akademske vijesti – ona su snažna potvrda da tragovi smisla nisu nestali, već samo čekaju da ih ponovno otkrijemo.