U razdoblju od 2020. do 2025. Hrvatska je ostvarila izrazit rast instalirane solarne snage, prelazeći s inicijalnih 100 MW na gotovo 1.000 MW instaliranih fotonaponskih sustava. Radi se o desetorostrukom povećanju u svega pet godina, što predstavlja najdinamičniji rast u povijesti domaće energetike iz obnovljivih izvora.

Rast je posebno značajan jer dolazi nakon višegodišnje stagnacije i ograničene penetracije solarnih sustava, kako u kućanstvima tako i u poslovnom sektoru. Danas je trend jasan: solarna energija više nije rubna tehnologija, već temeljni dio nacionalne energetske tranzicije.

Dinamika rasta instalirane snage

Rast instaliranih kapaciteta u posljednjih pet godina može se sažeti u sljedećoj tablici:

Ključni faktori ubrzanja rasta

Rast solarne energije u Hrvatskoj rezultat je niza povezanih institucionalnih, regulatornih i tržišnih odluka:

1. Poticajne mjere – Subvencije putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te alokacije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

2. Liberalizacija tržišta – Mogućnost za krajnje kupce da postanu proizvođači (prosumere) uz definiranje modela neto obračuna.

3. Digitalizacija procedura – GIS platforme, pojednostavljene eDozvole i skraćenje postupaka priključenja.

4. Zainteresiranost industrije i lokalne samouprave – Sve više poslovnih subjekata i jedinica lokalne samouprave uključuje solare u svoje strategije razvoja.

Strateške implikacije

Ovakav rast u relativno kratkom vremenskom okviru ima nekoliko ključnih posljedica za elektroenergetski sustav Hrvatske:

• Decentralizacija proizvodnje smanjuje potrebu za velikim infrastrukturnim investicijama u prijenosnu mrežu

• Smanjena ovisnost o uvozu električne energije, posebno u ljetnim mjesecima

• Povećana fleksibilnost sustava, posebice ako se paralelno razvijaju kapaciteti za pohranu (baterijski i termalni)

• Jačanje lokalne energetske otpornosti i kapaciteta za upravljanje krizama

Značajnu ulogu u ovom razvoju ima i dosljedna vizija Vlade Republike Hrvatske, koja pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića sustavno promiče energetsku tranziciju temeljenu na obnovljivim izvorima kao strateški prioritet. Kroz Nacionalni plan oporavka, energetsku strategiju i provedbene mjere, Vlada je uspjela povezati europske izvore financiranja, zakonodavni okvir i provedbenu razinu – što je ključni razlog zašto Hrvatska danas ima najbrže rastući solarni kapacitet u svojoj povijesti.

Pogled prema 2030.

Prema važećoj Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, cilj za 2030. godinu je najmanje 2.500 MW instalirane solarne snage. S obzirom na trenutnu dinamiku, taj cilj ne samo da je dostižan, nego postoji realna mogućnost da bude i premašen, posebno uz nastavak pozitivnih regulatornih praksi i dodatno uključenje komunalnog sektora.

Solarna energija postaje važan stup energetske budućnosti Hrvatske. Rastuća dinamika instalacija od 2020. naovamo nije samo rezultat tehnološke zrelosti i nižih cijena sustava, već i strateškog pomaka u planiranju i poticanju obnovljivih izvora energije. U kontekstu globalne energetske nesigurnosti i klimatskih ciljeva, Hrvatska ovim tempom po prvi put izlazi iz sjene energetske pasivnosti i prepoznaje vlastiti potencijal.