U noći s 23. na 24. lipnja, kada dan dotiče svoj vrhunac, a noć jedva stiže, u mnogim krajevima Hrvatske zapale se krijesovi. Ova tradicija paljenja krijesa u Hrvatskoj, ukorijenjena duboko u narodnu i vjersku svijest, svijetli kao podsjetnik na povezanost čovjeka s prirodom, vjerom i domovinom.

Od slavenskih običaja do kršćanskog značenja

Krijesovi se pale uoči blagdana svetog Ivana Krstitelja, 24. lipnja – njegova se rođenja slavi jer je, prema Evanđelju, upravo on pripremio put Kristu. No još prije kršćanstva, slavenski su narodi u ovo doba palili vatre kako bi prizvali zaštitu, zdravlje i plodnost. Vjerovalo se da vatra čisti, štiti i donosi novu snagu.

Kršćanstvo ovu praksu nije potisnulo, već oplemenilo – vatra je postala simbol Božje prisutnosti, svjetla koje prosvjetljuje tamu, a zajednička okupljanja povod za molitvu, pjesmu i slavlje.

Zajedništvo kroz plamen

U Dalmaciji, Slavoniji, Zagorju, Lici, Međimurju i drugim regijama, Ivanjski krijes ostaje važan datum – djeca beru ivanjsko bilje, mladi skaču preko vatre, a stariji se prisjećaju običaja svojih djedova i baka. Uz krijes se pjevaju tradicionalne pjesme, blagoslivlja se polje i vatra, a obitelji se okupljaju kao nekad.

U nekim mjestima se natječu tko će podići viši krijes, drugdje se okupljaju oko jednog zajedničkog – ali svugdje nosi istu poruku: zajedništvo, vjera i kontinuitet.

Karlovac kao primjer očuvanja

Jedan od najpoznatijih i najdugovječnijih Ivanjskih krijesova održava se u Karlovcu, gdje se običaj njeguje već više od dva stoljeća. Tamo krijes ne spaja samo kvartove Baniju i Gazu, već i otvara gradski festival “Zvjezdano ljeto”. Gradska vlast  prepoznaje vrijednost tradicije i aktivno je podupire, uključujući lokalne udruge, zajednice i kulturne programe. Gradonačelnik Damir Mandić, u suradnji sa županicom Martinom Furdek Hajdin, kontinuirano podupire nastojanja da Ivanjski krijes u Karlovcu preraste u prepoznatljiv simbol kulturne baštine, ne samo grada već i cijele županije – događaj koji njeguje zajedništvo, ponos i živu vezu s tradicijom.

Ipak, Karlovac nije iznimka – već primjer kako se i drugdje, uz trud zajednice, običaji mogu sačuvati i prenijeti mlađima.

Domoljublje koje tinja u svakom plamenu

Tijekom Domovinskog rata, krijesovi su ponegdje postali znak otpora i opstanka, podsjetnik na djedovinu i hrabrost. Danas, ti isti plamenovi simboliziraju nadu i kontinuitet. Oko vatre se prisjećamo onih kojih više nema, slavimo život i zahvaljujemo na onome što imamo.

Tradicionalno, a živo

Unatoč vremenu ekrana i žurbi, sve je više mjesta gdje se običaji obnavljaju: KUD-ovi, župne zajednice i volonteri okupljaju djecu i mlade, objašnjavaju značenje vatre, pjesme i molitve. Jer nije stvar samo u plamenu – već u onome što on budi u srcima.

Plamen koji grije zajednicu

Ivanjski krijes nije samo običaj. On je most između prošlosti i sadašnjosti, između duhovnog i narodnog, između osobnog i zajedničkog. Dok gledamo u vatru koja pleše na ljetnom povjetarcu, u njoj vidimo više od sjaja – vidimo toplinu vjere, obitelji, sela i grada. Vidimo Hrvatsku kakvu volimo – povezanu, ponosnu i živu.

Modruš – gradina koja šaptom priča povijest