Na jugozapadnom dijelu Lošinja, uz tihe hridi otoka Orjula, početkom lipnja dogodio se prvi takav pothvat u Jadranskom moru – označavanje dupina satelitskim odašiljačem. Glavni akter je dobri dupin (Tursiops truncatus), kojem su istraživači dali ime Vinko. I dok je on zaronio dalje prema otvorenome moru, njegova putanja ostala je vidljiva – u točkama, krivuljama i podacima koje šalje prema satelitu.

Tko je Vinko?

Vinko je odrasli mužjak, uočen u više navrata u akvatoriju otoka Lošinja i Cresa, područja poznatog po velikoj stalnoj populaciji dobrih dupina. Istraživači ga poznaju više od deset godina, no sada imaju priliku prvi put pratiti njegovo kretanje u realnom vremenu – satelitskom telemetrijom.

Odašiljač je pričvršćen na njegovu leđnu peraju pomoću posebnog sustava koji se sam odvaja nakon nekoliko tjedana. U međuvremenu, svakih nekoliko sati odašilje signal sa Vinkove pozicije, koji znanstvenicima daje uvid u njegovu dnevnu dinamiku: gdje se kreće, koliko vremena provodi na površini, koliko zaranja, i je li se udaljio iz poznate zajednice.

Zašto je to važno?

Znanstveni timovi iz Instituta Plavi svijet i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja godinama rade na zaštiti jadranskih dupina. No, mnogi odgovori ostajali su izvan dosega – migracijski obrasci, ponašanje tijekom zimskih mjeseci, prelazak između otočnih skupina. Upravo zato je Vinkova “misija” dragocjena.

Putem satelitskih podataka znanstvenici mogu detektirati kako pojedini dupini koriste stanište, postoji li sezonska migracija, je li riječ o stalnim ili povremenim populacijama, i koliko su određena područja opterećena utjecajem ljudskih aktivnosti poput prometa brodova ili ribarstva.

Tehnologija u službi mora

Odašiljač koji Vinko nosi sličan je onima koje koriste istraživači u praćenju morskih pasa i kitova. Radi se o laganom uređaju koji se pričvršćuje bez kirurškog zahvata i ne ometa životinju. Projekt je tehnički izazovan – vremenski uvjeti, potreba za brzim djelovanjem, te koordinacija više timova zahtijevaju preciznost.

No upravo uspjeh ovog pokušaja otvara mogućnost za nastavak i širenje sličnih metoda na druge morske vrste u Jadranu. To je prvi konkretan korak u stvaranju detaljne mape ponašanja naših morskih sisavaca.

Kako se može uključiti i šira javnost?

Istraživači pozivaju sve građane, pomorce, turiste i iznajmljivače brodova da koriste aplikaciju Marine Ranger – pomoću nje svatko može unijeti opažanje dupina, što dodatno pomaže prikupljanju podataka. Svaka dojavljena lokacija, fotografija ili vrijeme viđenja dragocjena je informacija u mozaiku razumijevanja morskog života.

Zaključak

Priča o Vinku nije samo kuriozitet – to je iskorak hrvatske znanosti prema dubljem razumijevanju i očuvanju prirode, ali i primjer kako se tehnologija može usmjeriti prema održivosti, umjesto eksploataciji. Vinko pliva, a za sobom ostavlja tragove znanja.